Utjecaj pandemije bolesti COVID-19 na razumijevanje sigurnosne paradigme
U proteklom razdoblju sve čvršće ekonomsko, političko, socijalno i tehnološko povezivanje u okviru globalizacijskih procesa utjecalo je na širenje spektra potencijalnih prijetnji i rizika te promjene percepcije ugroženosti pojedinaca, društava i globalne zajednice. Prijetnje, uključujući i one zdravstvene, sve su izraženijeg transnacionalnog karaktera i sve ih je teže definirati u okviru dosadašnjeg razumijevanja sigurnosti u okviru tradicionalnih sigurnosnih studija. Stanje globalne sigurnosti danas obilježavaju nedovoljno poznavanje uzroka prijetnji i kriza te sve veća neizvjesnost na jednoj, te ograničeni normativni i institucionalni kapaciteti potrebni za učinkovit odgovor na krize na drugoj strani. To utječe na razumijevanje sigurnosne paradigme koja istraživače i donositelje političkih odluka stavlja pred nove izazove. Stoga sve urgentniji postaju zahtjevi za novim pristupima istraživanju sigurnosnih fenomena i novim istraživačkim metodama te redefiniranju strateškog upravljanja krizama koje će omogućiti brze prilagodbe kriznim uvjetima i učinkovite odgovore, kako na nacionalnim tako i na globalnoj razini. Kriza izazvana pandemijom bolesti COVID-19 otvorila je pitanje učinkovitosti sigurnosnih sustava i politika te potrebe njihove reorganizacije na nacionalnoj i globalnoj razini, što nameće potrebu istraživanja krize iz različitih perspektiva, uključujući i politološku te preispitivanja postojećih sigurnosnih sustava. U radu će se stoga analizirati utjecaj krize potaknute pandemijom COVID-19 na razumijevanje sigurnosti u novim uvjetima i definiranje sigurnosne paradigme, pri čemu će se povezati teorijska znanja i praktična iskustva upravljanja tom krizom. Poseban će se pri tome naglasak staviti na analizu normativnih rješenja, funkcionalnih elemenata strateške razine upravljanja krizom te strateškog komuniciranja kroz sustav nacionalne i domovinske sigurnosti Republike Hrvatske u odgovoru na krizu pandemije COVID-19 te proces njene politizacije i sekuritizacije. Izvedeni zaključci trebali bi pružati konceptualnu podlogu za evaluaciju relativno novog koncepta domovinske sigurnosti.