Republika Hrvatska posljednjih devet godina bilježi konstantan brojčani porast doseljenih stanovnika pa je tako 2019. iz inozemstva doselilo ukupno 37 726 stanovnika što je čak 342,1 % više od 8534 doseljenika 2011. godine. Osim toga, među doseljenima znatno se povećao udio stranaca koji su 2011. činili 44,6 % svih doseljenika, a 2019. već 73,8 % njihovog ukupnog broja. Stoga je u izlaganju interes usmjeren ponajprije na doseljavanje stranaca čiji je brojčani porast između 2011. i onih koji su došli 2019. iznosio 630,7 %. Stranci su sa 27 834 doseljenih 2019. godine bili 181,7 % brojniji od broja doseljenih hrvatskih državljana, a koji su sve do 2017. prevladavali u ukupnom broju doseljenih. Razmatrajući broj stranih doseljenika prema zemlji podrijetla, također se uočavaju znatne promjene. Iz Bosne i Hercegovine te Srbije svih promatranih godina u Hrvatsku doseljava najviše stranaca, ali posljednje dvije godine naglo je povećano useljavanje stranaca iz Kosova, Sjeverne Makedonije i Albanije čime su te države po broju doseljenih stranaca među ostalim europskim državama potisnule Sloveniju, Njemačku, Italiju i Austriju. Ispred potonjih država po broju doseljenika dospjela je i Ukrajina iz koje je 2011. doselila 51 osoba, a 2019. već njih 1055. Indikativan je i porast broja doseljenih stranaca iz azijskih zemlja od 1139,4 % između 2011. i 2019. čime se udio doseljenika s tog kontinenta povećao sa 6,3 % (2011.) na 10,7 % (2019.). I ovdje su zabilježene značajne promjene u zastupljenosti pojedinih država jer je do 2018. najviše doseljenika dolazilo iz Kine dok ih je 2019. nešto više doselilo iz Indije. Od ostalih azijskih država, nakon Indije i Kine, 2019. godine najviše doseljenika dolazilo je iz Nepala te Filipina, Sirije i Vijetnama.       

Analizirajući odredišta doseljenih stranaca po županijama 2018. i 2019., dolazi se također do zanimljivih podataka. U apsolutnim brojevima po broju doseljenih uvjerljivo prednjači Grad Zagreb, ali koji je unatoč ukupnom brojčanom porastu od 23,5 %, smanjio udio prihvaćenih doseljenih stranaca sa 27,1 % (2018.) na svega 20,9 % (2019.). Istodobno su između te dvije godine neke županije zabilježile znatno veći relativni porast broja doseljenih stranaca od Grada Zagreba pa je u Krapinsko-zagorskoj županiji taj porast iznosio 241,2 %, u Dubrovačko-neretvanskoj 150,5 %, Varaždinskoj 111,1 %; Vukovarsko-srijemskoj 104,5 %, Zagrebačkoj 89,4 %, Međimurskoj 87,5 %, Zadarskoj 86,6 % itd.   

Do velikih promjena došlo je i u strukturi doseljenika po dobi jer su npr. 2013. doseljenici u radno najaktivnijoj dobi tj. oni između 25 i 49 godine činili 47,2 %, a 2018. već 56,4 % svih doseljenika. Također je povećan i udio muškaraca među doseljenima jer su 2013. činili 52,3 %, a 2018. već 74,6 % svih doseljenika u Hrvatsku.